Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljski) spada u pet velikih jezika svijeta.
Španjolski je materni jezik 352 milijuna ljudi, a zajedno s ljudima kojim je dodatni strani jezik,
španjolskim govore otprilke 417 milijuna ljudi (Prema procjenama iz 1999. godine).
Španjolski jezik spada u skupinu indoueropskih romanskih jezika,
užu podskupinu kastiljskih jezika. Najrašireniji je jezik na svijetu poslije kineskog.
Nekoliko zanimljivosti o ovom jeziku
Naziva se također i kastiljski (španj. Castellano), posebno u Južnoj Americi i u dvojezičnim zonama u
Španjolskoj čije ime duguje svom porijeklu lingvističke raznolikosti španjolske regije Kastilje.
Indoeuropski jezici > Italički > Romanska grupa >
Romanski jezici > Zapadnoitalski > Podskupina Zapadni
> Galo-Iberski > Grupa Iberoromanska > Grupa Iberozapadnih > Podgrupa Kastiljski
Španjolski je jezik nastao u jugozapadnoj europskoj regiji, tada poznatoj kao iberski poluotok.
Španjolski PDF Ispis E-mail
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljski) spada u pet velikih jezika svijeta.
Španjolski je materni jezik 352 milijuna ljudi, a zajedno s ljudima kojim je dodatni strani jezik,
španjolskim govore otprilke 417 milijuna ljudi (Prema procjenama iz 1999. godine).
Španjolski jezik spada u skupinu indoueropskih romanskih jezika,
užu podskupinu kastiljskih jezika. Najrašireniji je jezik na svijetu poslije kineskog.
Takav kakvog ga poznajemo danas, mješavina je jezika, nastala kroz stoljeća,
pod utjecajem osvajača: Rimljana, Gota i Arapa.
Naziva se također i kastiljski (španj. Castellano), posebno u Južnoj Americi i u dvojezičnim zonama u
Španjolskoj čije ime duguje svom porijeklu lingvističke raznolikosti španjolske regije Kastilje.
Klasifikacija
Indoeuropski jezici > Italički > Romanska grupa >
Romanski jezici > Zapadnoitalski > Podskupina Zapadni
> Galo-Iberski > Grupa Iberoromanska > Grupa Iberozapadnih > Podgrupa Kastiljski
Povijest
Španjolski je jezik nastao u jugozapadnoj europskoj regiji, tada poznatoj kao iberski poluotok.
Porijeklo
Govorna područja oko 200 g. pr.Kr.
Krajem VI st.pr.Kr., Iberi, prvi stanovnici regije, počinju se miješati s Keltima,
nomadskim i ratničkim plemenima koja se naseljavaju na područje Galicije u VII st.pr.Kr..
Te dvije grupe formiraju jedan narod, nazvan Keltoiberi i razvijaju jezik koji je jedna vrsta keltskog,
ali ipak razjedinjen, ovisno od plemena i područja gdje se govori.
Zbog toga se do dolaska Rimljana, koji započinju osvajanje poluotoka 218 g.pr.Kr.,
još uvijek ne može govoriti o jednoj lingvističkoj formi.
Pod rimskom vlašću poluotok postaje poznat kao Hispania. Stanovnici dolaze u kontakt s rimskim
trgovcima, vojnicima te državnim službenicima i na taj način uče latinski. Kako se klasični latinski,
jezik obrazovanih, u cijelom rimskom carstvu počinje miješati s jezikom starosjedilaca -
u ovom slučaju, Kelta, Ibera te Kartažana -
nastaje novi jezik nazvan pučki latinski (lat. latin vulgar) koji koristi osnovni model klasičnog latinskog,
ali se i dalje poprilično služi riječima starosjedilačkih jezika.
Arapski utjecaj
Latinski ostaje jezik uprave i kulture i nakon provale Vizigota u V st.,
plemena s istoka današnje Njemačke sve do 711 g. kada Arapi,
t.j. Mauri sa sjevera Afrike (u Španjolskoj poznati kao “los Moros”)
osvajaju skoro cijelo područje poluotoka,
osim dijela današnje Galicije i Asturije. Tako se arapski jezik, t.j.
mozarapski dijalekt i kultura počinje govoriti u islamskoj Hispaniji ( arap. Al Andaluz ),
dok na krščanskom sjeveru pučki latinski ostaje i dalje narodnim jezikom,
kojeg Arapi nazivaju “lisan al ayam”,
u prijevodu, strani jezik. Arapski je nakon latinskog imao najveći utjecaj na razvoj španjolskog jezika.
Računa se da u modernom španjolskom, otprilike, četiri tisuće riječi ima korijen u arapskom jeziku.
Krščanska kraljevstva sa sjevera godine 1492 dolaze do potpune vojne i političke kontrole
nad cijelim područjem poluotoka, zauzimanjem posljednjeg grada u arapskom posjedu, Granade.
Nakon toga dolazi do naseljavanja krščanskog stanovništva te se pučki latinski vraća
kao dominantan jezik.
Standardizacija jezika
Prva etapa stardardiziranog španjolskog jezika baziranog na kastiljskom dijalektu počinje 1200 g.
kada kralj Kastilje i Leona Alfons X. Mudri, poznat i kao kralj erudit (lat. učenjak),
daje zadatak jezikoslovcima sa svoga dvora da prevedu Bibliju te djela iz astronomije, povijesti i prava.
Drugi značajniji trenutak u razvoju jezika koji se pretvara u književni, desilo se povijesne 1492, godine
koja je označila španjolsku povijest kako Kolumbovim otkrićem Amerike i preuzimanjem Granade,
što je več ranije navedeno, tako i izdavanjem prve kastiljske gramatike kojoj je bio autor
Elio Antonio de Nebrija,humanista sa sveučilišta u Salamanci, koji je bio i autor
hispano – latinskog rječnika sadržanog u dva sveska, naziva “Vocabularium”.
Dok se na svjetskoj listi jezika koji se najviše govore nalazi na trećem ili četvrtom mjestu
(ovisno o izvorima), dotle se na listi najvažnijih jezika španjolski jezik nalazi na drugom mjestu,
odmah poslije engleskog, s gotovo 400 milijuna izvornih govornika.
Iako je španjolski jezik najraspostranjeniji u Latinskoj Americi, on je zastupljen na svim kontinentima:
Amerika: Službeni je u Argentini, Boliviji, Republici Čile, Kolombiji, Kostarici, na Kubi, Ekvadoru,
El Salvadoru, Gvatemali, Hondurasu, Meksiku, Nikaragvi, saveznoj državi New Meksiko (SAD),
Panami, Paragvaju, Peruu, u Portoriku (SAD), Dominikanskoj Republici , Urugvaju i Venezueli,
ali prisutnost španjolskog jezika je također važna i u Sjedinjenim Američkim Državama,
Nizozemskim Antilima, Belizeu, Trinidad i Tobagu
i nekim malenim područjima Brazila, Kanade i Haitija.
Afrika: Kanarski otoci, Ceuta, Melilla, i neka područja Maroka;
službeni je u Ekvatorkoj Gvineji i Zapadnoj Sahari.
Od 11. listopada 2001. španjolski jezik je jedan od službenih jezika Afričke Unije,
zajedno sa arapskim, francuskim, engleskim, portugalskim i svahili.
Antartik: Argentina, Čile, Španjolska i Peru su ustanovili baze na tom dijelu svijeta
Europa: službeni je u Španjolskoj, a također se govori u Andori i Gibraltaru.
Jezgre iseljenika su takođeru Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Češkoj Republici i Švicarskoj.
Jedan je od službenih jezika Europske unije
Australija: sedmi je jezik koji se najviše govori (cca. 97.000 prema popisu iz 2001),
u velikoj većini su to iseljenici sa španjolskog govornog područja
Azija: malobrojni iseljenici u Saudijskoj Arabiji,
manjina na Filipinima (2.658 prema popisu iz 1990.),
Izrael (100.000 do 160.000), nešto iseljenika u Japanu, Kuvajtu i Turskoj (20.000-30.000).
Oceanija: Sveukupno oko 3.000 govornika na Rapanui (Uskršnji Otoci (Čile)).
Na Guamu i Marijanskim otocima španjolski se nalazi u nekim pojavnim oblicima lokalnih jezika
Španjolski ili kastilski
U Španjolskoj se izraz španjolski jezik koristi u usporedbi sa jezicima van Španjolske .
U usporedbi sa jezicima u Španjolskoj koristi se izraz kastilski jezik.
U zemljama Latinske Amerike ta uporaba ovisi od zemlje do zemlje